MOĆNA ZABRANA: Milioni djece u Australiji ostali bez društvenih mreža, šta stoji iza ovog poteza?
Djeca širom Australije probudila su se u srijedu bez mogućnosti da se prijave na svoje omiljene aplikacije, nakon što je stupio na snagu prvi ovakav zakon u svijetu koji zabranjuje korištenje društvenih mreža osobama mlađim od 16 godina.
Vlada premijera Anthonyja Albanesea predstavila ga je kao historijski korak u borbi protiv zavisničkih algoritama, predatorskog ponašanja odraslih i digitalnog nasilja nad djecom. No njegovu primjenu prate skeptična pitanja stručnjaka, roditelja, ali i same djece.
Deset najpopularnijih platformi, među njima Instagram, Facebook, TikTok, Snapchat i YouTube, obavezano je da deaktivira postojeće naloge maloljetnih korisnika i spriječi otvaranje novih, pod prijetnjom ogromnih kazni. Većina kompanija već je počela s uklanjanjem naloga, koristeći sve sofisticiranije metode verifikacije dobi, od video selfija do analize identifikacionih dokumenata.
Dok vlada tvrdi da će se time konačno suzbiti digitalni rizici kojima su djeca izložena, mnoge platforme otvoreno sumnjaju da će zabrana postići željeni efekat. Neke, poput X-a, čak smatraju da se time zadire u osnovne principe slobode govora.
Kontroverze je izazvala i lista platformi koje su izuzete iz zabrane. Popularne aplikacije kao što su Roblox, Discord ili WhatsApp i dalje su dostupne mlađima od 16 godina, što je posebno čudno u slučaju Roblox-a, koji se već suočava s optužbama da u njegovim igrama djeluju odrasli predatori. Regulatorska agencija tvrdi da je Roblox ipak pristao na strože sigurnosne mjere koje se uvode tokom ovog i sljedećeg mjeseca, te da će chat koristiti samo vršnjaci slične dobi.
Istovremeno, mladi Australci brzo pronalaze načine da zaobiđu ograničenja. Alternativne platforme, poput Yopea i Lemon8, bilježe nagli porast korisnika, dok roditelji i stručnjaci upozoravaju da bi zabrana mogla gurnuti djecu u manje regulirane digitalne prostore, gdje su rizici još teži za nadzirati. Država tako, tvrde kritičari, možda ulazi u beskrajnu igru “whack-a-mole”, u kojoj će se novi servisi pojavljivati brže nego što ih zakon može obuhvatiti.
Vlada, međutim, smatra da je eksperiment vrijedan truda. Očekuje da će djeca, bez stalne dostupnosti društvenih mreža, više spavati, češće komunicirati uživo, provoditi vrijeme napolju i čitati, te da će se smanjiti broj recepata za antidepresive među tinejdžerima. Istovremeno, priznaje da će pažljivo pratiti i neželjene posljedice, poput mogućeg povlačenja djece u mračne dijelove interneta.
U analizu će biti uključeni i stručnjaci sa Stanford Univerziteta, koji će zajedno s australskim regulatorima pratiti stvarne efekte zabrane i objavljivati svoje nalaze kao referencu za druge države koje razmatraju slične korake.
Australija je, namjerom ili ne, postala globalni laboratorij za pitanje koje će obilježiti digitalnu budućnost. Može li se generacija odrasla u online svijetu zaista zaštititi od njegovih najopasnijih strana ili će je zabrane samo gurnuti dublje ispod radara?
